Početna » Posao » Koja je stvarna američka stopa nezaposlenosti - zašto brojevi mogu biti pogrešni?

    Koja je stvarna američka stopa nezaposlenosti - zašto brojevi mogu biti pogrešni?

    Međutim, neki misle da federalna stopa nezaposlenosti ne odražava točno stvarnost. Zapravo, stvarna stopa nezaposlenosti može zapravo biti puno viša od prijavljene.

    Država i savezne vlade različito izračunavaju nezaposlenost. Države često mjere nezaposlenost prema broju ljudi koji primaju naknade za nezaposlene. Ali to, naravno, može biti zabludu jer istječu naknade za nezaposlene, a nezaposlene ostavljamo bez ikakvog načina za mjerenje.

    Federalna vlada SAD-a, koja objavljuje sveprisutnu „stopu nezaposlenosti“ na koju se naša država fokusira, koristi izračun za mjerenje koliko je ljudi nezaposleno, mada je i ovo mjerenje manjkavo.

    Kako se izračunava stopa nezaposlenosti?

    Anketi iz Zavoda za statistiku rada (BLS) svakog mjeseca posjećuju 60.000 kućanstava i postavljaju brojna pitanja kako bi utvrdili nečiji radni status. Ako netko radi na puno radno vrijeme, honorarno ili je samozaposleni, smatra se zaposlenima. Ako netko nema posao bilo koje vrste, ali ga je tražio posljednja četiri tjedna, smatrat će se nezaposlenim. Ako netko nema posao i ne traži ga, smatra se izvan radne snage.

    Stopa se izračunava kao broj ljudi koji aktivno traže posao (tj. „Nezaposleni“) podijeljen s brojem ljudi koji imaju posao plus onima koji aktivno traže (tj. „Radna snaga“). Tko ne gleda, ne smatra se dijelom izračuna.

    Na primjer, recimo da BLS provodi anketu o 60 000 kućanstava koja donosi 110 000 ispitanika. U svom istraživanju nalaze sljedeće rezultate:

    • Od tih ispitanika 60.000 ima posao. Ili rade za poslodavca ili imaju vlastiti posao.
    • Još 10.000 kaže da traže posao.
    • Preostalih 40.000 ne smatra se dijelom radne snage. Možda se vraćaju u školu, onesposobljeni i nesposobni za rad ili su možda odustali od traženja posla jer je ekonomija tako loša. Ono što najviše iznenađuje jest da je postojanje ove posljednje skupine u potpunosti zanemareno stopom nezaposlenosti.

    Prema tom rezultatu, stopa nezaposlenosti iznosila bi 14,3%. To se izračuna izračunavanjem (10 000 / (10 000 + 60 000)) = 14,3%. 40 000 ljudi koji nisu klasificirani u radnoj snazi ​​nisu uključeni u proračun, iako taj broj vjerovatno uključuje one kojima je potreban posao i rado bi se našli ako im se ponudi.

    Mane s izračunom nezaposlenosti

    Postoji nekoliko razloga zbog kojih izračuni nezaposlenosti nisu u potpunosti točni:

    1. Broj ljudi koji su ostali bez radne snage je zapanjujući. Milijuni ljudi nedavno su napustili radnu snagu. Broj nezaposlenih Amerikanaca bio bi više od trećine veći da su ti ljudi uključeni, što bi zauzvrat značajno povećalo stopu nezaposlenosti. Statistički podaci također ne odražavaju broj nedavnih gradova koji su se izjasnili da ne traže posao.
    2. Anketa o domaćinstvu koristi ograničenu veličinu uzorka. Iako se 60.000 kućanstava može činiti mnogo, teško je to predstaviti onih 115 milijuna ili tako nešto u Sjedinjenim Državama. Teško je znati koliko dobro tih 60.000 domaćinstava predstavlja državu u cjelini. Mnogi čimbenici ulaze u utvrđivanje nezaposlenosti, poput obrazovanja, etničke pripadnosti i zemljopisa (koji mogu varirati od države do grada, od grada do grada ili čak od ulice do ulice). Ako je određena grupa bila prezastupljena ili podzastupljena, brojka može biti snažno pristrana.
    3. Mnogi ljudi su uključeni kao zaposleni kad ne zarađuju za život. Samo zato što je netko klasificiran kao zaposleni ne znači da može preživjeti i od svojih prihoda. Oni su „nedovoljno zaposleni“ i nisu zastupljeni u saveznoj stopi nezaposlenosti. Imam prijatelja čiji poslodavac samo dva dana daje svoja posla svaka dva tjedna, tako da još uvijek mora živjeti s roditeljima. Iako je tehnički zaposlena, ne može sastaviti kraj sa svojim honorarnim poslom. Nadalje, neki se smatraju samozaposlenim, no posao im ne donosi znatne prihode. Mnogi drugi poslovi, poput poljoprivrednih radnika ili turističkih tvrtki, nude sezonsko zaposlenje, tako da netko klasificiran kao zaposlen može raditi samo nekoliko mjeseci.
    4. Istraživanje poduzeća dvostruko broji ljude koji imaju više radnih mjesta. Ako u KFC-u radite na frižideru, radite auto kućišta i pomažete u tvrtki za uređenje okoliša, u anketu ćete dodati tri posla. Drugim riječima, vaš posao sa skraćenim radnim vremenom može završiti "računanjem" nekoga tko je zapravo nezaposlen. Zbog toga je teško znati koliko ljudi zaista ima posla, posebno u vremenima kada mnogi moraju pronaći drugi posao samo da bi ga mogli pronaći.
    5. Preklapanje može uzrokovati zbrku. Neki ljudi upadaju u par situacija sa nezaposlenošću. Na primjer, studenti obično ostaju bez radne snage. Međutim, ako srednjoškolac počne tražiti posao, oni postaju dio radne snage i klasificiraju se kao nezaposleni dok ih ne pronađu. Ljudi se također računaju kao zaposleni ako su samo izgubili posao, ali su radili tijekom referentnog tjedna koji je statističar koristio.
    6. Ljudi su klasificirani kao zaposleni sve dok „tehnički“ još uvijek imaju posla. Često je netko stavljen na privremeni dopust zbog raznih problema, ali jasno je da mu prijeti opasnost da trajno izgubi posao. Ostali moraju otići iz medicinskih razloga, ali možda se neće moći vratiti na posao. Ti ljudi mogu znati da se više neće vratiti na posao, ali dok se njihov status zaposlenja ne riješi, klasificirani su kao zaposleni.

    Kolika je stvarna stopa nezaposlenosti?

    Nezaposlenost je teško točno izračunati iz više razloga. Najveći problem je što je stvarna stopa nezaposlenosti subjektivna. Evo nekoliko pitanja koja biste si mogli postaviti pri odlučivanju koja je stvarna stopa nezaposlenosti:

    1. Trebamo li nekoga smatrati nezaposlenim ako želi posao, ali ga ne traži?
    2. Treba li nekoga tko ne osjeća radno svrstati u kategoriju nezaposlenih umjesto da ostane bez radne snage?
    3. Treba li građane s invaliditetom koji ne mogu raditi klasificirati kao nezaposlene?
    4. Treba li samozaposlene ljude klasificirati kao nezaposlene ako nemaju primanja?
    5. Treba li u proračun uključiti srednjoškolce?

    Pored BLS-a, druge organizacije mjere nezaposlenost i mogu proizvesti stope do dva puta veće ili veće od stope koju odredi vlada.

    Završna riječ

    Uzimajući u obzir gore navedene faktore, lako je vidjeti kako stope nezaposlenosti mogu biti pogrešne. Ako trebate shvatiti koliko ljudi ima posla, budite skeptični prema brojkama koje daju savezne i državne vlade. Zapravo, kako beneficije za nezaposlene istječu, u nekim se državama zapravo može poboljšati.

    Nezaposlenost je sigurno važan čimbenik koji treba uzeti u obzir prilikom procjene cjelokupnog zdravstvenog stanja, ali može se najbolje mjeriti vašim osobnim iskustvom. Ako ste jedan od mnogih nezaposlenih koji ne pronalaze posao, pogledajte manje na cjelokupno stanje gospodarstva i više na načine na koje biste mogli najbolje iskoristiti svoju nezaposlenost.